Previše rada smrtno je opasno

Novi Zakon o radu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. srpnja 2014. godine, objavljen je u Narodnim novinama 30. srpnja, a na snagu je stupio 7. kolovoza 2014. godine. Zakon su inicirali lažni hrvatski socijaldemokrati ponizno se dodvoravajući krupnom kapitalu.

Novi Zakon o radu posebno je loš u dijelu koji se odnosi na radno vrijeme. Broj mogućih prekovremenih sati povećan je s 8 na 10 sati tjedno, a radnike se može natjerati da rade i više od 60 sati u jednome tjednu. Neven Brkić, mag.iur. u jednom svom članku piše da je to što radi Hrvatska, od strane civiliziranih naroda odbačeno kao promašaj još u 19. stoljeću. Tvorci Zakona znali su da radnici koji rade prekovremeno, osobito oni koji rade više od 50 sati tjedno, obolijevaju ranije od niza kroničnih bolesti nego njihovi vršnjaci koji rade do 40 sati tjedno. Pa ipak, svjesno i namjerno potrudili su se da takav Zakon o radu usvoji. Izdali su radnike.

Prekovremeni rad izrazito je opasan i ubojit. Japanski znanstvenici sedamdesetih su godina prošlog stoljeća identificirali društveni fenomen premorenosti na poslu koja vodi u smrt, nazvavši ga Karoshi sindrom.

Prim.dr.sc. Marija Zavalić, dr. med. u svojem stručnom članku „Utjecaj prekovremenog rada na zdravlje radnika" piše: „Mnogobrojnim studijama utvrđeno je da radnici koji rade prekovremeno češće od drugih radnika iste dobi i spola imaju stres na radu. Kao posljedice stresa češće su nesanice kod radnika, češće obolijevaju od akutnog srčanog ili moždanog infarkta, češće imaju povišeni tlak, češće obolijevaju od šećerne bolesti tipa II, češće imaju povišenu tjelesnu masu, nerijetko su i pretili, imaju povišen kolesterol i masnoće u krvi. Kod ovih radnika ranije dolazi do oštećenja sustava za kretanje, osobito vratne i/ili slabinske kralježnice. Osim toga, nezdravo se hrane, a veći broj ih puši i konzumira alkohol. Oni su radnici koji češće od drugih radnika dolaze na posao i kada imaju zdravstvene tegobe (prezentizam). Rezultat svega je raniji odlazak ovih radnika u mirovinu, što osim smanjene kvalitete njihovog života iziskuje i velike troškove koje države imaju zbog preranog odlaska u mirovinu."

Ako mislite da sam malo pretjerao proguglajte pojam „Karoshi sindrom" i naići ćete na masu stručnih članaka o tome da je prekovremeni rad smrtno opasan.

Elvira Koić, dr. med., specijalistica psihijatrije i mr. sc. Daša Poredoš Lavor, dipl. soc. radnica u svojem stručnom članku „Ekstremni primjer izgaranja na poslu - sindrom karoshi" pišu:

Karoshi sindrom je pojam kojim se označava ekstremni negativni stres i izgaranje na poslu koje rezultira iznenadnom smrti, a što se povezuje s prekomjernim radom, kompliciranim i previsokim zahtjevima koji se postavljaju radniku i izostankom adekvatne socijalne podrške, a često se povezuje i sa sindromom mobinga. Srčani ili moždani udar ili suicidalni izlaz, uzrokovani nakupljenim negativnim stresom zbog "predoziranja poslom", najčešća su posljedica. Iznenadnoj smrti često prethodi kronični umor, depresivni poremećaj, te latentna ili manifestna suicidalnost, pa se karoshi sindrom ponekad doživljava i kao samoubojstvo poslom.