Tajno članstvo u sindikatu

Svaki radnik, koji to želi, može se učlaniti u neki od postojećih sindikata ili zajedno s desetero kolegica i kolega osnovati svoj sindikat. Sindikat je organizacija čija je osnovna zadaća štititi i promicati interese radnika. Sloboda udruživanja i organiziranja radnika zajamčena je nizom međunarodnih dokumenata, Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o radu. S obzirom na to da sindikalna prava spadaju u temeljna ljudska prava i slobode, onaj tko uskrati ili ograniči pravo na osnivanje ili učlanjenje u sindikat može biti kažnjen kaznom zatvora do jedne godine. Isto tako, Zakonom o suzbijanju diskriminacije propisane su vrlo visoke kazne za poslodavce u slučaju da zbog članstva u sindikatu radnika stave u nepovoljniji položaj ili neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo okruženje.

Pa ipak, usprkos svemu, ima poslodavaca koji radnicima zabranjuju članstvo u sindikatu, a onda i radnika koji se boje sindikalno organizirati. Naravno, zabrana sindikalnog organiziranja provodi se vrlo suptilno. Nikad vam nitko neće dati napismeno da ne smijete biti članom sindikata, ali je zato moguće da vam, ako ste aktivan sindikalist, neće produžiti ugovor o radu na određeno vrijeme. Ovakvo otežavanje sindikalnog organiziranja, kao i loše i sporo pravosuđe, visok stupanj nezaposlenosti i niska razina poslovne kulture, uvelike doprinose sve nižem broju sindikalno organiziranih radnika u Hrvatskoj. Sve manjem broju članova sindikata vjerojatno doprinosi i to što većina sindikalno neorganiziranih radnika ne zna da bez sindikata ne mogu sklopiti kolektivni ugovor ni organizirati štrajk.  

No, ima radnika koji žele biti članovi sindikata ali zbog straha za svoje radno mjesto ne žele da poslodavac to zna. Rješenje je relativno jednostavno. Većina sindikata učlanjuje pojedinačne članove te, ako radnik to želi, podatke o članstvu drži u tajnosti. Za tajno članstvo najčešće se odlučuju radnici zaposleni kod poslodavaca s malim brojem radnika, prije svega u uslužnim djelatnostima, ugostiteljstvu, trgovini i obrtništvu. Tajno članstvo prisutno je i kod srednjih te većih poslodavaca kod kojih ne djeluje ni jedan sindikat ili ako radnici nisu zadovoljni radom postojećeg. 

Kod pojedinačnog i tajnog članstva poslodavac ne zna da je radnik član sindikata sve dok ne dođe do nekog spora u kojem se radniku mora pružiti neposredna pomoć. Čak ni tada poslodavac ne mora saznati da je radnik član sindikata – za članove je pravna pomoć besplatna, a privatni odvjetnici ne moraju davati informacije o statusu članstva osobe koju zastupaju ako to nije predmet spora ili od osobite važnosti u konkretnom slučaju. 

Tajno članstvo u sindikatu ipak nije najbolje rješenje. Radnik je uvijek slabija strana ugovornog odnosa, a sam ne može bitno utjecati na svoj položaj i prava koja nisu propisana zakonima. Tajni član ne može biti ni sindikalni povjerenik, pa ne može uživati zaštitu od otkaza ugovora o radu i druge zakonske pogodnosti namijenjene predstavnicima radnika. Za tajne članove ne može se kolektivno pregovarati ni organizirati štrajk, a oni teško mogu izraziti solidarnost s drugim kolegama.

Iako je u nekim slučajevima tajno članstvo jedina opcija koju radnik ima, za istinsku obranu radničkih i sindikalnih prava potrebno je organizirati se javno. Radnici moraju znati da im nitko nema pravo zabranjivati organiziranje u sindikat te da sindikat čine članovi koji zajedništvom štite svoja prava i interese.