Industrijska demokracija

Radnici ITAS-Prvomajske d.d. iz Ivanca početkom srpnja ove godine iskoristili su svoje pravo na izbor radničkih predstavnika.

Održani su izbori za radničko vijeće, povjerenike radnika za zaštitu na radu i sindikalne povjerenike, a radnici imaju i svojeg predstavnika u upravnom odboru društva. U društvu djeluje i tijelo koje se zove „Pogonska komisija" koju sačinjavaju rukovoditelji proizvodnje i komercijale, poslovođe, te radnički predstavnici.

Izborne aktivnosti potaknula je podružnica Regionalnog industrijskog sindikata ITAS-Prvomajska d.d. s ciljem provođenja u život ideje o radničkom suodlučivanju ili industrijskoj demokraciji.

Iako je u članku 56. Ustava Republike Hrvatske  određeno da zaposleni imaju pravo na udio u odlučivanju u poduzeću u praksi to baš i nije tako. A zašto nije tako?

Prije svega zato jer u Hrvatskoj djeluje najgrublji oblik kapitalizma. To je svima kristalno jasno i tu nema nikakve dvojbe (osim možda kod Borislava škegre ali on u ovom članku nije bitan). Naš je kapitalizam preuzeo sve najgore elemente iz pojavnih oblika koji se opisuju kao: neoliberalni kapitalizam, kapitalizam bez ljudskog lica, casnio kapitalizam, turbo kapitalizam, latinsko američki kapitalizam itd.

U skladu s prethodno navedenim, većina naših novopečenih kapitalista smatra da upravljanje odnosno donošenje odluka pripada isključivo kapitalu odnosno poslodavcu ili menadžmentu. Svaka inicijativa za uključivanje radnika u donošenje odluka dočekuje se na nož i kvalificira se kao nazadnjačko buđenje jugokomunizma!

Pa ipak, sudjelovanje radnika u odlučivanju ili industrijska demokracija jedno je od onih socijalno ekonomskih prava koja proizlaze iz temeljnih akta Europske unije, a koja se uređuju direktivama Vijeća Europske unije kao „minimalni zahtjevi" koje su države članice dužne prenijeti u svoj nacionalni sustav.

Kao što smo već rekli, pravo na udio u odlučivanju u poduzeću je jedno od prava koje, uz temeljnu slobodu i pravo na rad svakog, jamči Ustav Republike Hrvatske, a detaljnije je obrađeno u Zakonu o radu, glava 17. „Sudjelovanje radnika u odlučivanju".

Zakon o radu u tom poglavlju sadrži odredbe kojima se propisuju instituti sudjelovanja radnika u odlučivanju na nacionalnoj i transnacionalnoj razini.

Radnici imaju pravo

- izabrati radničko vijeće koje štiti i promiče prava i interese radnika kroz savjetovanje, informiranje i suodlučivanje,

- sudjelovati na skupovima radnika, najmanje dva puta godišnje u cilju sveobuhvatnog obavješćivanja i rasprave o stanju i razvoju poslodavca, te o radu radničkog vijeća,

- radnici mogu imati svog predstavnika u organu poslodavca, nadzornom odboru, upravnom odboru ili upravnom vijeću,

- na europsko radničko vijeće

- na predstavnika u organu europskog društva,

- na sudjelovanje u odlučivanju u europskoj zadruzi,

- na sudjelovanje u odlučivanju kod prekograničnog pripajanja i spajanja poslodavaca.