U ova teška vremena, kada vlada velika nezaposlenost i teška besparica, radnici su spremni prihvatiti svaki posao koji im se ponudi. Pri tome uopće ne vode računa tko je i kakav je poslodavac. Takvo stanje na tržištu rada poslodavci često zloupotrebljavaju. Kao opomenu da ne treba prihvatiti baš svaki posao navodimo slijedeći primjer:
Regionalnom industrijskom sindikatu obratile su se bivše radnice pekarsko-slastičarska radnje SINFRAS d.o.o. Prema njihovim navodima poslodavac im nije isplatio plaću za prosinac 2010. godine. Duguje im i dio plaće za studeni, te za prekovremene sate, a nisu im uručene ni isprave o plaći.
Radnice su radile i probni rad. Jedna u trajanju od dva dana, a druga od osam. Iako su zadovoljile postavljene uvjete, ti dani im nisu plaćeni niti su za to razdoblje bile prijavljene na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Podaci upisani u radnu knjižicu bitno se razlikuju od stvarno provedenog rada kod poslodavca „Sinfras" d.o.o.
Direktoricu i vlasnicu trgovačkog društva „Sinfras" d.o.o. opomenuli smo na njezine obveze prema radnicama.
Pravo radnika na plaću jedno je od najvažnijih prava iz radnog odnosa. U ugovornom radnom odnosu radnik je dužan izvršavati poslove ugovorene ugovorom o radu, a poslodavac mu je za obavljeni rad dužan isplatiti plaću. Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada i osnovni je izvor egzistencijalne sigurnosti radnika.
Poslodavac je obvezan radniku uručiti obračun iz koje je vidljivo kao je utvrđen iznos plaće, i naknade plaće. Ako poslodavac na dan dospjelosti radniku ne isplati plaću ili naknadu plaće, ili je ne isplati u cijelosti, obvezan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela obveza za isplatu, radniku uručiti obračun iznosa kojeg je bio dužan isplatiti.
Poslodavac je prema posebnim propisima dužan iz bruto plaće obračunati i obustaviti doprinose iz plaće, porez na dohodak, prirez te posebni porez i uplatiti ih na propisane uplatne račune. Poslodavac time ne namiruje svoju obvezu, već iz bruto plaće koja je imovina radnika, u ime i za korist radnika obračunava, usteže i na račune javnih prihoda uplaćuje propisana javna davanja.
Direktoricu smo upozorili i na odredbe članka 114. Kaznenog zakona koji između ostalog određuje: Tko uskrati ili ograniči građaninu pravo na zaradu ili bez opravdanog razloga ne isplati plaću radniku u propisanom razdoblju, prava iz zdravstvenog ili mirovinsko-invalidskog osiguranja ili ne prijavi radnika tijelima zdravstvenog ili mirovinsko-invalidskog osiguranja ili druga prava iz rada što su utvrđena zakonom ili kolektivnim ugovorom, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
S obzirom na to da poslodavac nije ispunio svoje obveze, radnice su se obratile i Državnom inspektoratu, a prema našim saznanjima prijave o kršenju prava podnijelo je njih desetak.