Inovacija u potkradanju radnika
Krađa, otimačina, grabež i pljačka uobičajeni su načini poslovanja u hrvatskom divljem kapitalizmu. Novo otkriveni model je zakidanje radnika na naknadi plaće za vrijeme bolovanja.
Evo primjera iz prakse:
Radnica zaposlena u tekstilno obućarskoj industriji. Ima plaću u bruto iznosu od 2.782 kune. Na bolovanju je bila 5 radnih dana. Obračun plaće je izvršen kao da je radila 184 sata ili 23 radna dana. Od toga je na bolovanju bila 5 radnih dana i za svaki dan bolovanja poslodavac joj je uzeo 100 kuna od neto plaće koja iznosi 2.200 kuna. Ako računamo neto iznos zarade po danu, poslodavac je radnici uzeo više od njezine dnevne neto zarade!
U svojem financijskom izvještaju poslodavac otimačinu naziva izvanrednim prihodom, a pravda ga ovako: „Izvanredni prihod - ostali prihod nastao je s osnova obustave neto razlike plaće kod isplate plaće u manjem iznosu od minimalne plaće zbog korištenog bolovanja, a obračun plaće je programski napravljen na propisanu osnovicu za obračun doprinosa."
_____________
Pravo na naknadu plaće zbog bolovanja regulirano je odredbama članaka 25. - 43. i 127. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i odredbama članaka 54. do 63. te 81. do 95. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Zakoni i pravilnici
Naknada plaće ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu.
Naknada plaće određuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu.
U slučaju kad se osnovica za naknadu ne može utvrditi na osnovi šestomjesečnog prosjeka, osnovicu za naknadu čini plaća isplaćena do dana nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, odnosno plaća pripadajuća prema ugovoru o radu.