Prijave na radionice o socijalnom dijalogu

Polaznici/e radionica upoznat će se s temama iz domene rada, radničkih prava, povijesti radničkog pokreta i sindikalizma, a s ciljem usvajanja kritičkog aparata nužnog za razumijevanje i kontekstualizaciju pojmova socijalnog partnerstva i socijalnog dijaloga. Pozivamo sve zainteresirane članove i članice organizacija civilnog društva i sindikata da se prijave za sudjelovanje.

 

Prijaviti se možete do 20. prosinca 2019.

 

Predviđeno je da na radionicama sudjeluje 20 polaznika/ca. Od polaznika/ca očekuje se redovito pohađanje radionica te čitanje zadane literature (do 40 stranica po terminu), kao i sudjelovanje u raspravi. Prethodna upoznatost sa sadržajem nije nužan preduvjet, te očekujemo da će na radionicama sudjelovati polaznici/ce s različitim stupnjevima predznanja.

 

Radionice će se održavati u tjednom ritmu, ponedjeljkom od 18:00 do 20:00 sati, u prostorijama Mreže antifašistkinja Zagreba, na adresi Hatzova 16, u Zagrebu.

 

Raspored održavanja radionica, teme i predavači/ce:

 

• Kapital i rad, predavač Stipe Ćurković (27. siječnja)

Kapital i rad su, ovisno o teorijskom polazištu, socijalni partneri ili fundamentalne klase kapitalizma u antagonističkom odnosu. Što ih definira kao klase? Što ih čini fundamentalnim? I na čemu se temelje teze o antagonizmu, a na čemu uvjerenje o mogućnosti socijalnog dijaloga? To su neka od temeljnih pitanja i kategorija koje ćemo pokušati rastumačiti.

  

• Radnički pokret do Drugog svjetskog rata, predavač Nikola Tomašegović (3. veljače)

Povijest kapitalizma uvelike je povijest odnosa kapitala i rada. Bitan dio te povijesti čini radničko samoorganiziranje u sindikate i političke stranke. Mnoga socijalna, ekonomska i politička prava, koja danas uzimamo zdravo za gotovo, rezultat su burnih povijesnih procesa i radničkih borbi. To vrijedi i za glasačko pravo i za pravo na sindikalno organiziranje, ali i mnoga druga prava. Zato je i za razumijevanje suvremenih procesa važno poznavati osnove te, po mnogočemu i dalje aktualne, povijesti.  

 

• „Zlatnih trideset godina“ (1945-1979) i država blagostanja, predavačica Danijela Dolenec (10. veljače)

Poslijeratni period jedinstven je u povijesti kapitalizma. U Europi i sjevernoj Americi uspostavljena je i normalizirana tzv. država blagostanja. Iako je već od kraja 1970-ih ponovno meta (neoliberalnih) napada i zahtjeva za radikalnom demontažom, za mnoge i dalje predstavlja sliku poželjne kapitalističke normalnosti. Ali što je uopće država blagostanja? Koje su njene varijante i značajke? Koji su bili uvjeti njenog uspona i krize?   

 

• Neoliberalizam, predavač Paul Stubbs (17. veljače)

„Neoliberalizam“ je pojam u širokoj upotrebi, ali često vrlo nejasno određen. Možda najčešće, definira ga se kao snažnu političku reafirmaciju tržišnih rješenja nauštrb državnom intervencionizmu. Je li to dostatno za razumijevanje odnosa države i tržišta u neoliberalnom periodu? U kakvim politikama se taj odnos manifestira? I na koji način one mijenjaju odnos kapitala i rada?   

 

• Klasna borba, domet i granice: ili imaju li klase u borbi nacionalnost i rod?, predavač Stipe Ćurković (24. veljače)

Nakon tri sesije povijesnog razvoja, vraćamo se ponovno razmatranju odnosa kapitala i rada, sada u svjetlu svih „komplicirajućih“ momenata koji su u rekonstrukciji povijesti iskrsnuli. Ako su se radnici borili za prava, borili su se u sklopu država koje su po svom karakteru nacionalne države. I velikim dijelom uopće nisu bili radnici, nego radnice. Nacionalno, rodno i etnički, ali i po seksualnoj orijentaciji (i mogućim drugim značajkama), radnička klasa je heterogena. Ali što to znači za pokušaj njene samoorganizacije i borbu za njene interese i prava?

 

• Radničke borbe u Hrvatskoj, predavačice Jelena Ostojić i Katarina Jaklin (2. ožujka)

Kakva je situacija u Hrvatskoj kada je riječ o radničkom organiziranju i stanju u polju rada danas? Da bi se odgovorilo na ova pitanja, neophodno je vratiti se na radničke borbe neposredno prije i od osamostaljenja Hrvatske i paralelno s njima pratiti dinamiku sindikata kroz tzv. period tranzicije. Što je taj period značio za oblikovanje radničke borbe, u kojim se uvjetima ona odvijala i kako je politički kontekst tog vremena odredio ulogu sindikata u političkom odlučivanju u novijoj hrvatskoj prošlosti? Kako se s tim okolnostima sindikalna scena nosila tada, te kako stoji danas?

 

Prijave se vrše putem mejla, na adresu ris@ris.com.hr. Molimo vas da u mejlu prijave, uz osnovne osobne podatke, navedete iz koje organizacije dolazite te kratko obrazložite vašu motivaciju za sudjelovanjem na radionicama. Za sve dodatne informacije slobodno nam se obratite mejlom na adresu velimir.gasparac@ris.com.hr.

 

Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj ovog poziva isključiva je odgovornost Regionalnog industrijskog sindikata.