Stečajevi su se ponovno našli u interesu medija pa ćemo i mi dati svoj mali doprinos na konkretnom primjeru HORA d.o.o.
Nad HORA d.o.o. otvoren je stečajni postupak 10. studenoga 2011. godine. Stečajni upravitelj došao je do zaprepašćujućih podataka. Primjerice: da su evidentirani prihodi iznosili 5,59 kn, a troškovi 2.947.268,93 kn. Da je cjelokupno poslovanje vršeno uz sustavno kršenje propisa, a posebno propisa vezanih uz računovodstveno knjigovodstvene poslove.
Iza HORA d.o.o. ostali su značajni dugovi i veći broj prevarenih građana, a stečajni upravitelj smatra da sredstva stečajne mase nisu dostatna za podmirenje troškova stečajnog postupka, te uopće ne postoji mogućnost namirenja ni ostalih obveza stečajne mase.
Stečajni dužnik HORA d.o.o. osnovan je i registriran kod Trgovačkog suda u Varaždinu, 02.07.2010.g., za obavljanje djelatnosti trgovine na malo, preko poste ili interneta. Svoje poslovanje stečajni dužnik je obavljao u prijavljenom sjedištu i zakupljenim poslovnim prostorijama u poslovnoj zgradi u Varaždinu, Ivana Severa 13, te putem podružnice u Osijeku, smještenoj na adresi Trg slobode 8/1.
Novčano poslovanje vodeno je preko žiroračuna otvorenog u Erste&Staiermarkischebank d.d. Rijeka. Aktivno poslovanje stečajni dužnik je obustavio krajem 2010.g., odnosno u siječnju 2011.g., a od 01. veljače 2011.g. nije imao zaposlenih radnika.
Osnova djelatnosti stečajnog dužnika bila je otpremanje i dostava promidžbenog materijala parfema, direktno na kućne adrese kupaca, a za sto su se naplaćivali manji novčani iznosi (cca 95,00 kn) i to neposrednom naplatom, bez ikakvih uplata na žiroračun.
Poslovna dokumentacija, koja je na raspolaganju, je izuzetno manjkava i nepotpuna, te uopće ne sadrži bitne dokumente kako bi se moglo provjeriti, odnosno utvrditi poslovanje stečajnog dužnika. Iz prikupljenih informacija može se zaključiti da je cjelokupno poslovanje vršeno uz sustavno kršenje pozitivnih propisa, a posebno propisa vezanih uz računovodstveno knjigovodstvene poslove. Sve je to utvrđeno i od strane Porezne uprave, Područni ured Varaždin, koja je obavila porezni nadzor i o tome sastavila zapisnik od 20.06.2011 .g.
U tijeku postupka utvrđeno je, a i potvrđeno nalazima tijekom poreznog nadzora, da stečajni dužnik nije ispravno vodio poslovne knjige, niti pak je za 2010.g. izradio završni račun, a nije niti izradio i predao, prema zakonu obaveznu, prijavu poreza na dobit. Poslovne knjige izrađene su djelomično i ne obuhvaćaju cijelo porezno razdoblje, a prema toj djelomičnoj dokumentaciji nije bilo moguće utvrditi ostvarene prihode i rashode, pa se tako, zbog necjelovitosti poslovnih knjiga, može doći do zaprepašćujućih podataka, kao na primjer da su prema djelomičnoj bruto bilanci, izrađenoj s danom 30.11.2010.g., troškovi evidentirani u iznosu od 2.947.268,93 kn, dok su istodobno prihodi evidentirani u iznosu od 5,59 kn.
Prema dostupnoj poslovnoj dokumentaciji stečajni dužnik u knjigovodstvenim knjigama ima evidentiranu materijalnu imovinu u vrijednosti od cca 26.000,00 kn. Ova imovina je evidentirana kao elektronička oprema i dr. U stvarnosti nije pronađena nikakva materijalna i nematerijalna imovine.
Naime, u tijeku postupka stečajni upravitelj pokušao je pronaći imovinu za koju su postojali podaci dobiveni od ovlaštene osobe stečajnog dužnika, N. Ž., kao i imovina koja je utvrđena na temelju dokumentacije u postupku prisilne naplate vodenog od strane Porezne uprave Varaždin. Dokument koji je sastavila direktorica, a nosi naslov ,,Popis opreme ,,HORA" d.o.o.", sastavljeno 09.05.2011. godine, je neslužbeni dokument koji obuhvaća paušalne i neprovjerene navode o vrsti i količini navedene imovine. Prema iskazu odgovorne osobe, ova imovina trebala bi se nalaziti u Osijeku., na više lokacija i to u stanu, vlasništvo P. D. iz Osijeka, Bračka 146, u poslovnom prostoru u Osijeku, Trg slobode 8, te u Valpovu i Čepinu. Međutim, na tim lokacijama imovine nema. Na lokacijama Bračka 146 i Trg slobode 8, nije bilo ničega, dok se u Valpovu i Čepinu nije moglo pronaći niti pak dobiti bilo kakve informacije u vezi imovine stečajnog dužnika. Ukoliko je imovina i tamo postojala, zbog proteka roka prestanka s radom, ona je najvjerojatnije otuđena od strane nepoznatih osoba. Ono što je stečajni upravitelj sa sigurnošću utvrdio u Osijeku je činjenica da su iza stečajnog dužnika ostali značajni dugovi i veći broj prevarenih građana. Sto se tiče dva osobna vozila i to Opel Astra, god. proizvodnje 1997. i Mitshubisi Colt, god. proizvodnje 1999., ista također nisu nigdje pronađena, mada se u evidenciji MUP-a i dalje vode kao vlasništvo stečajnog dužnika.
Temeljem iznijetog očito je da ne postoji nikakva značajnija imovina koja ulazi u stečajnu masu iz koje bi se mogla osigurati sredstva za podmirenje troškova postupka i ostalih obveza stečajne mase. Eventualna mogućnost, vezana uz unovčenje osobnih vozila, također isključuje dovoljne priljeve novčanih sredstava, budući da na ovim predmetima je zasnovano razlučno pravo u korist Porezne uprave, Područni ured Varaždin.
Zbog manjkavosti poslovne dokumentacije nije moguće utvrditi knjigovodstveno stanje obveza stečajnog dužnika. Iz prijavljenih tražbina proizlazi da stečajni dužnik ima obaveze za neisplaćene plaće i druga prava iz radnog odnosa prema zaposlenicima u ukupnom iznosu od 132.104,12 kn. Također, za isporučenu robu i usluge, obaveze stečajnog dužnika prema ostalim vjerovnicima iznose 1.239.835,29 kn.
Ukupan iznos osnovanih obveza iznosi 1.371.939,41 kn. Prema stanju imovine i stanju obveza ne postoji mogućnost namirenja vjerovnika.
Na temelju svega naprijed navedenog proizlazi da nema uvjeta za nastavak poslovanja stečajnog dužnika. Također, sagledavajući stanje i vrijednost imovine koja ulazi u stečajnu masu, kao i ukupno osnovanih i priznatih potraživanja vjerovnika, vise je nego očito da stečajna masa nije dostatna za bilo kakvo namirenje potraživanje stečajnih vjerovnika. Također je nedvojbeno, da sredstva stečajne mase nisu dostatna za podmirenje troškova stečajnog postupka, a uopće ne postoji mogućnost namirenja ostalih obveza stečajne mase.